Amazon, bespilotno

U slučaju da ste ostali poslednji koji još ne zna, Suština pasijansa je tu da vas obavesti. Elem, Amazon ima svrab od viška para, pa je uspostavio razvojno odeljenje koje oblikuje budućnost. I tako, osmisliše prototip veoma brze isporuke koji je već u fazi testiranja.

Neće to baš tako skoro dostići komercijalnu fazu, ali svejedno: naši unuci će viđati ta sokoćala kako lete na sve strane. Biće to veoma važno za spas njihovog vremena, jer oni će biti veoma, veoma zauzeti gledanjem EPP na televiziji, gde će biti obaveštavati šta sledeće treba tako da kupe.

I tada, bude li iko imao vremena, možda će primetiti da je socijalni perpetuum mobile najzad uspostavljen.

Puče

[Imamo EDIT na dnu]

Kometa ISON nije uspela da prođe pored Sunca. Raspala se sinoć pre nego što je stigla u tačku perihela. Da vidimo šta su zabeležili dežurni reporteri.

Mada, ja mislim da NASA nema pojma. Ovi iz _urira su lepo objavili kako jeste: kometa je obišla sunce i nestala. Da, tako je bilo, sigurno. Znaju ljudi.

[EDIT 29.11.2013 18:00] E, jebote, znaju! Izgleda da je parče preživelo i nastavilo put!

 

Ekstremofili među nama

Postoji jedna stara reč: rodoljublje. Priznajte da je odavno niste čuli.

Dnevni list Politika je u Kulturnom dodatku za subotu, 23. novembra 2013. objavio divan tekst dr Vladimira Glišina o živim bićima koja sasvim uspešno funkcionišu pod (sa naše tačke gledišta) neverovatnim uslovima. Dr Glišin, ponosni nosilac Zdravog Razuma, sa setnom svesnošću da – na žalost – neće još dugo biti, čitaocima predstavlja fascinantan svet bića (od bakterija pa čak i do insekata) koje vole temperature i iznad 120 stepeni celzijusa, izuzetno veliki pritisak, ogromnu slanoću okoline, veliku baznost ili kiselost sredine, pa i stanja bez praktično imalo hrane ili vode.

Vodeni međed uživa okružem mahovinom

Najefektniji su ipak poliekstremofili, organizmi koji su u stanju da prežive čak i u uslovima koji predstavljaju razne kombinacije navedenih, ljudskom iskustvu preopasnih, situacija. Nama (možda) najčudniji primer poliekstremofila predstavljaju tardigrade, poznate i kao vodeni međedi ili mahovinasti prasići, kakvih smo, od 1773. godine kada su prvi put primećene, pronašli preko hiljadu vrsta. To su fantastična vodena bića veličine oko jednog milimetra – dakle ne uboge prokariote, već punokrvne eukariote – sposobna da izdrže temperature od svemirskih (par kelvina) do ključanja vode (stotinu stepeni celzijusa), pritiske i šest puta veće od teških okeanskih dubina, radijacione doze stotinama puta veće od smrtonosnih po čoveka. Bez problema izdržavaju vakuum, a bez hrane i vode mogu duže od deset godina.

Nastavite sa čitanjem… “Ekstremofili među nama”

Hvatanje beleški na času (tradicionalni pristup)

Ne znam za vas, ali moj rukopis je katastrofalan. Često mi je trebalo toliko vremena da rastumačim šta sam napisao da sam morao prvo da naučim lekciju ne bih znao šta bi bilo moguće da sam napisao. U tom pogledu, beleške su zadovoljile svrhu. Ali, šta kad same beleške služe kao jedina građa?… Jedan se dosetio.

Izgleda da im se nije svidelo. Prvo su se smejali, doduše, bar se tako čini. Ali ne znam koliko dugo bi to opstalo…

Nastavite sa čitanjem… “Hvatanje beleški na času (tradicionalni pristup)”

Naučno-nepopularna literatura: Gola istina o Dragoljubu Mihailoviću

Svojevremeno sam, za potrebe analize izvanrednog slučaja Nikole Tesle, pisao o nauci i naučnom metodu. Tada je priča došla do trenutka kada se nova naučna ideja obrazlaže naučnoj zajednici.

Sledeći, i nimalo naivan, element razvoja nauke jeste popularizacija ideje prihvaćene od strane naučnika, jer upravo je to način kroz koji nauka prodire u društvo. Popularizacija nauke, spomenuću to istine radi, jeste u određenoj meri motivisana potrebom za finansiranjem – opšte oduševljenje pomračenjem Sunca sigurno povećava šansu da koji dinar dopre do opservatorije. No, postoji i šira slika. Povećanje znanja svakog pojedinca, od navijača do akademika, o pojavama koje nas okružuju, nebitno iz koje naučne oblasti, oslobađa pojedinca i omogućava više slobode pri odlučivanju. Kako znanje pojedinca raste, tako moć usmeravačkih elemenata društva (mediji, religije, političari, interesne grupe –NVO, Zabranjeni ili SANU) opada. Na žalost, važi i obrnuto: što je pojedinac veća neznalica, lakše ga je obrlatiti, obraćanje njegovim emocijama daje dramatično više efekta.

Popularni prikaz evolucije svemira

Nastavite sa čitanjem… “Naučno-nepopularna literatura: Gola istina o Dragoljubu Mihailoviću”

Njego-ševanje u teoriji i praksi

Dan po dan, rat po rat, mir po mir, (zima, leto, zima, leto, i eto tebe napolju – govorio je stražar Borislavu Pekiću), prošlo je dve stotine godina od rođenja Radivoja Tomova Petrovića, aka vladike Rada, aka Petra II Petrovića Njegoša.

Radivoj Tomov Petrović, državnik punog kapaciteta, sa rukom na kuburi. Za svaki slučajOvaj tekst je pokušaj da se delo tog čoveka prikaže trezveno, koliko god je to moguće, jer tolike godine očigledno nisu bile dovoljne da se prašina slegne i omogući jasan pogled na Njegošev rad. Razlog za ovo je pre svega odnos Srbije i Crne Gore, dve sada nezavisne, međunarodno priznate, suverene države koji uporno, kroz povremene nalete agresije, upada u histerično blato poluistina. Počnimo, pre svega, od postavljanja Njegoša u tačne prostorvremenske koordinate. Setimo se, veoma ukratko, Srbije i Crne Gore tog vremena.

Nastavite sa čitanjem… “Njego-ševanje u teoriji i praksi”

Plašite li se miševa?

Najvažnija stvar u suočavanju sa neželjenim kućnim glodarima jeste celishodno naoružanje. E sad, pitanje je istovremeno i tehničke i moralne prirode: kad, kako i, uostalom, zašto primenjivati prekomernu silu.

Ovde imamo tri važna i nadasve iskrena naravoučenija.

Nastavite sa čitanjem… “Plašite li se miševa?”

Vreme smrti, vreme istine

smrt, potpuni prestanak životnih procesa koji se, najzad, dešava svim živim organizmima. Stanje ljudske smrti je oduvek bilo zamagljeno misterijom i sujeverjem, pa njeno precizno određenje ostaje kontroverzno, razlikujući se u zavisnosti od kulturnih i pravnih sistema. Encyclopedia Britannica, internet izdanje.

istina, u metafizici i filozofiji jezika, osobina rečenica, tvrdnji, verovanja, misli, ili predloga izrečenih, u svakodnevnim raspravama, tako da odgovaraju činjenicama ili da ustanove činjenično stanje. Encyclopedia Britannica, internet izdanje.

Prvi rimski car, AvgustOd starih nam je Latina ostanula izreka De mortibus nihil nisi bene, koja se obično prevodi O mrtvima sve najbolje, a zapravo znači O mrtvima ništa sem dobro. Ova izreka implicira da se o ljudima posle njihove smrti uvek ima šta loše reći. I to je u stvarnom svetu tačno. Uvek će se naći neko, pa makar gonjen pizmom, ko će imati i umeti da baci kamen; u krajnjem slučaju naći će se već kukavica koja će o pokojniku izreći stvari koje za njegovog života nije smela. Ova nas izreka, u smrti, sve izjednačava. Dobre i loše, grešne i bezgrešne, velike i male.

Nastavite sa čitanjem… “Vreme smrti, vreme istine”