Nije bitno bogatstvo – bitne su razlike

Ponekad pravilno razmišljanje vodi valjanim statistikama, a one nas vode do neverovatnih zaključaka.

Savremeni čovek svoj opstanak više ne nalazi u skladu sa prirodom°, nego u sukobu sa socijalnim izazovima. Doživljavamo vrhunac vladavine gospodina Dolara; sudeći po onome što je počelo u Wall Streetu, a širi se pandemijski po belom svetu, sledi sunovrat takvih socijalnih odnosa… Osim ako rat za odbranu viška bogatstva ne pokaže zube baš eksplicitno. U tom slučaju smo najebali, pa se džabe i nadamo.

Jedno od poslednjih objavljenih predavanja na sajtu TED konferencije je ono koje je održao Richard Wilkinson prošlog jula u Edinburgu. U svom bogato ilustrovanom izlaganju, on saopštava gotovo neverovatne, ali na realnim (i javno dostupnim) podacima zasnovane korelacije u svetlu socijalnih kretanja. Jedini odnosi koje je moguće modelirati i koji uopšte uspostavljaju neki smisao jesu oni koji se odnose na socijalne razlike, a ne one koje se odnose na bogatstvo nacija. Zaključak koji se ovde iznosi je jasan: blagostanje jedne nacije ne zavisi od bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, nego od odnosa između najbogatijih i najsiromašnijih. Što je ta razlika manja, to je blagostanje nacije veće!

Pažljivo pogledajte i poslušajte ovo predavanje! Nažalost, ono još uvek nije prevedeno, ali nadam se da ćete razumeti sve što je ovde rečeno.

Nastavite sa čitanjem… “Nije bitno bogatstvo – bitne su razlike”

Kako lakše razumeti vrednost robe

Duško Radović: Beograde, dobro jutroCitat dana dolazi od onog ko je bio prinuđen da upakuje svoje misli u fantastičnu ambalažu iluzije. A onda je on te misli davao drugima uz jutarnju kafu, umesto ratluka.

 

Cena jednog jajeta je tri dinara. Ako vam se to čini mnogo,
pokušajte da sami čučnete i da prodate to što budete sneli.

Duško Radović
(“Beograde, dobro jutro”)

 

Onda su se neki šećeraši pobunili, pa su zatražili zaštitu svojih prava. I onda ratluka više nije bilo.

Dizajn kao resurs sreće

Čeprkajući po sajtu TED konferencije, naišao sam na prvo TED predavanje koje sam ikad gledao. I sad moram da ga podelim sa vama.

Don Norman je legenda: njegova knjiga “Dizajn svakodnevnih predmeta” je bestseler i štivo koje svaki dizajner treba da poznaje. Ne zato što će čitalac tako naučiti zanatske veštine o dizajnu – neće – nego zato što Norman zadire u samu suštinu dizajna, a to je zadovoljstvo korisnika. Tu svoju tezu, Norman objašnjava u sferi kognitivnih nauka u kojima drži doktorat, razlažući elemente dizajna na tri nivoa uticaja (visceralni, bihevioralni i misaoni). Kada dizajn utiče na sve te nivoe, onda uspeva, veli Norman. Tada smo srećni zato što koristimo nešto što je uspešno dizajnirano.

Pogledajte ovo inspirativno predavanje Dona Normana iz 2003. godine.

A ako ikako možete, dočepajte se knjige The Design of Everyday Things i pročitajte je. Moglo bi se desiti da neke stvari oko sebe razumete bolje nego pre.

Kocka leda

Koliko je potrebno kocki od leda stranice 1,5 m da se otopi? Ako imate ideju, pridružite se nagradnoj igri.

Danas u podne, na promenadi u naselju Belville na Novom Beogradu je postavljena velika kocka od leda. Ona će biti ostavljena da se otopi: to je simbolični performans koji skreće pažnju na globalno zagrevanje. Naselje Belville i časopis National Geographic Srbija vas pozivaju da uzmete učešće i pokažete da brinete o planeti.

Koliko joj treba da se otopi?

Biće tamo organizovane i razne radionice i hepeninzi, pa preti realan rizik da naučite nešto budete li se obreli tamo.

A pride je organizovana i nagradna igra u kojoj treba da pošaljete jedan ili više SMS-ova koji se neće tarifirati preko uobičajene cene; zgodno za nas kojima pretekne 500-600 SMS-ova u kvoti. Smile Kako da učestvujete u toj nagradnoj igri i na koji broj da pošaljete poruku, pročitaćete detaljnije na stranici posvećenoj tom događaju.

I požurite ako vam je stalo do toga, jer se SMS može poslati sam odo 14. oktobra u pet sati popodne.

Taksa na pismenost

Ako do sada niste čuli, to znači da ste nepismeni. U tom slučaju, blago vama.

Sazna se kad-tad… Kako je i ko provalio, to ne znam, ali danas je otkriveno sledeće:

Ako prenosite neku knjigu na srpskom jeziku preko granice, morate da platite kaznu taksu u iznosu od 1300 dinara. Prilikom prijavljivanja cariniku već treba da imate uredno i tačno popunjen obrazac koji se nalazi tamo i tamo. Ako ne prijavite knjigu, rizikujete novčanu kaznu.

Šta imate da prijavite za carinu? Oružje? Narkotike? Knjige? AAA? KNJIGE!!! Izađite iz vozila!!!Da li ja to lupetam? Da, naravno da lupetam. Ovako nešto nije ništa drugo nego lupetanje.

Međutim, nije problem u tome što ja lupetam, nego u tome što je ovo istina. Zakon koji sadrži ovu odredbu, kako god se taj zakon zvao, postoji od 1994. godine.

Trik je samo u tome što većina carinika nisu budale kao onaj nedavno na granici sa Makedonijom, pa nisu našli za shodno da udaraju takse na knjige koje ljudi nose na letovanje. I zbog toga do sada niste znali za ovo, kao što nisam znao ni ja.

A taj jedan je oglobio 2.600 dinara familiju koja je na letovanje u Grčku ponela dve knjige čija ukupna vrednost jedva da je 1.000 dinara.

Nastavite sa čitanjem… “Taksa na pismenost”

Tadž Mahal u opasnosti od rušenja

Prema pisanju lista Mail, jedna od najpoznatijh i svakako jedna od najlepših građevina na svetu je ugrožena.

Drveni šipovi koji nose kompletnu konstrukciju temelja mauzoleja Tadž Mahal su truli i postoji realna opasnost da u roku od pet godina potpuno popuste. U poslednjih nekoliko godina, pojavile su se pukotine u unutrašnjosti mauzoleja, a četiri minareta na uglovima platforme zgrade su već blago nagnuta. Uzrok problema je značajan gubitak vode iz obližnje reke Jamuna, čime je zemljište isušeno i to je dovelo do prodora vazduha u delove temelja u kojma je do sada voda služila kao impregnator.

Kako stoje stvari, potrebna je hitna akcija saniranja.

Tadž Mahal: 350 godina posle gradnje, preti mu pad...

Sebična beleška: mora da izdrži bar dok ne stignem da ga vidim.

Činjenica: deluje mi nestvarno, kao da je nekome svejedno što je ta značajna građevina ugrožena. Nadam se da me taj utisak vara.

(Via)