Istorija pobednika dokumentarne fotografije

Nedavno je osvanuo retrospektivni pregled pobednika najuglednijeg stalnog konkursa dokumentarne fotografije.

Fotožurnalizam je kategorija u kojoj pliva mnogo ribica i tek pokoja velika riba. Svedoci smo gomile kojekakvih reporterskih fotografija koje nisu ništa drugo nego ilustrativni detalj koji služi da održi trivijalni likovni ugođaj oko trivijalnih priča.

Međutim, postoje mesta gde se vrhunska priča poštuje i gde svaka slika doslovno govori hiljadu reči. Jedno od takvih mesta je fondacija World Press Photo – nezavisna i neprofitna organizacija locirana u Amsterdamu, čija misija je da podrži i očuva najviše standarde u fotožurnalizmu i dokumentarnoj fotografiji širom sveta. Brojne su aktivnosti koje fondacija sprovodi u tom cilju, a jedna od njih je postojanje stalnog konkursa za izabranu fotografiju godine.

World Press Photo je organizacija koja podržava najviše moguće standarde u dokumentarnoj i reporterskoj fotografiji.

Uzgred – ovaj kolaž je napravljen od WPP fotografija koje su objavljene na mnogim blogovima širom Interneta. Ako podržavate sporazum ACTA, to znači da smo svi mi kriminalci i zlikovci i licimuri i demoni i da sad treba da idemo u zatvor.

Na blogu BuzzFeed nedavno je osvanuo pregled svih odabranih fotografija godine, od osnivanja World Photo Pressa 1955. godine do nedavno izabrane fotografije koja je pobednik za 2011. Predlažem vam da pogledate tu kolekciju, jer ona je ogledalo sveta u kom živimo. Upozoravam one sa slabim živcima ili još slabijom petljom da se ne upućuju da to pogledaju, jer tamo nema ničeg lepog. Ali svakako nije posao dokumentarne fotografije da bude lepa, nego da prenese sliku događaja u funkciji mesta, vremena i istine. Zato svaka fotka ima priču uz sebe, pa ćete se podsetiti nekog događaja ili možda naučiti nešto što do sada niste znali.

(Via)

Šta je to ACTA i zašto je to loša stvar

Suština pasijansa se pridružuje protestu protiv stvaranja globalne internet inkvizicije.

Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA) naoko predstavlja samo još jedan multinacionalni dogovor nalik svim onim silnim trgovinskim sporazumima. Štite se prava, robne marke, sprečavaju se falsifikati i poštuju autori.

Sve je to lepo i krasno, ali to nije tako. To je priča za vjeverice.

Nema šta mnogo da se priča. Ključne stvari ćete saznati gledajući ovaj, sada prevedeni, video materijal.

Suštinski momenat je onaj na 4:30 gde se kaže:

Od celog sporazuma korist ima samo mali deo industrije, takozvana “medijska mafija”, kompanije koje se bave medijskim izdavaštvom kao što su RIAA i MPAA, koje već duže vreme pokušavaju da reše “problem interneta” koji preti njihovom zastarelom poslovnom modelu.

Nastavite sa čitanjem… “Šta je to ACTA i zašto je to loša stvar”

Prilika za ispravku

Oduvek sam se pitao koji đavo fali onima što sebe reklamiraju isključivo tako što ofiraju druge, poput one IT kompanije. Međutim, kad je reč o Pepsiju, sve im je oprošteno. Od nekoliko reklama koje pamtim, ova je definitivno najbolja.

A tek varijacija – ovog puta bez eksplicitnog poređenja sa kokakolom, osim  kad je utvrđeno da nema pepsija – i zašto.

Međutim, ova je ipak po ideji ispred svih.

Nemojte misliti da to znači da volim da pijem to đubre.

(Tnx Jelica via FB)

Bumba polaže ispit

U slučaju da vas juče nisam dovoljno isprovocirao na “Diplomce“, aj’ da pokušam ponovo…

I kao što rekoh… Ako hoćete da se pridružite istraživanju legendarne serije, nastale pre nego što je autor Siniša Pavić počeo da piše baljezgarije, a glumci su znali da glume, izvolite: epizoda prva, druga, treća, četvrta, peta, šesta, sedma, osma, deveta, deseta. Boktemazo!

[EDIT 11.3.2012: sadržaj je povučen na zahtev “Centar filma”. Ko je gledao, gledao. Nema više.]

Bubuleja

Sećate li se TV serije “Diplomci“? Ili ste mlađi od tog doba? Bio sam klinac, ali dotle negde dopiru i moja sećanja. To beše pre četrdeset i nokat godina, u vreme kad Siniša Pavić još ne beše prolupao (da, moguće je), a televizijska produkcija imala ozbiljan kriterijum za izbor glumaca, pa zato glumac nije mogao da bude baš svako, kao danas. Gomila velemajstora glume! A tek Bubuleja, boktemazo!

Ma, ima jedan u komšiluku, neverovatno me podseća na Bubuleju, pa nisam mogao da odolim. Eye rolling smile I to me je sad navuklo da odgledam celu seriju, što sam odlučio da mi bude glavni posao za ovaj vikend. Samo Bata Stojković bi bio dovoljan kao razlog, a ima jošte – pogledajte podelu uloga ovde.

Ako hoćete da se pridružite gledanju, izvolite: epizoda prva, druga, treća, četvrta, peta, šesta, sedma, osma, deveta, deseta. Boktemazo!

A sad malo svirke… Kolima…

Za ovu ujdurmu krivi su isti oni koji su bacili auto iz aviona i okačili ga na bandži. Elem, viralna reklama za tamo neki Čavrlot (ili beše Šerpolet).

Tri, četr:

Vesela neka družina. Kad bi umeli tako da odsviraju šta god požele, e to bi bio posao. Ovako, postoji osnovana sumnja da su ta četiri meseca pripreme i četiri dana snimanja bili frizirani za rezultat…

‘Ladno, al’ standard…

Da vam ispričam o čudnim putevima internetskim, na primeru koji sigurno znate.

Elem, znate već za onu “razbrajalicu” koja vam je do sada stigla e-poštom 20-50 puta u poslednjih deset godina, ako ne i više puta. Po običaju, to krene kad krene i veliki sneg, kao što je baš sad slučaj.

 +18°C Na Havajima uzimaju drugi pokrivač.
+10°C U zgradama u Helsinkiju isključuju grejanje.
+2°C Italijanski automobili ne mogu da upale.
0°C Destilovana voda se smrzava.
-1°C Dah se vidi. Rusi jedu sladoled i piju pivo.
-4°C Pas vam se uvaljuje u krevet.
-10°C Francuski automobili ne mogu da upale.
-12°C Političari počinju da pričaju o beskućnicima.
-15°C Američki automobili ne mogu da upale.
-20°C Dah se čuje.
-24°C Japanski automobili ne mogu da upale.
-28°C Pas vam se uvaljuje u pidžamu.
-29°C Nemački automobili ne mogu da upale.
-30°C Ni jedan normalan automobil ne može da upali.
-36°C Ruski automobil ne može da upali.
-39°C Rusi zakopčavaju svu dugmad na košuljama.
-50°C Automobil ti se uvaljuje u krevet.
-60°C Žitelji Helsinkija se smrzavaju. U Moskvi zakopčavaju kapute.
-70°C Smrzavaju se i u paklu. Univerzitet u Kuznjecku organizuje kros-kontri.
-72°C Advokati zavlače ruke u sopstvene džepove.
-120°C Alkohol se smrzava. Rusi zato potpuno u k**cu.
-273,15°C Apsolutna nula. Prekida se kretanje elementarnih čestica. Rus liže smrznutu vodku.

Nastavite sa čitanjem… “‘Ladno, al’ standard…”

Evolucija malog ekrana

Pre tačno 86 godina, otvorena je Pandorina TV kutija.

John Logie Baird, škotski pronalazač, demonstrirao je svoj patent članovima Kraljevske institucije i reporteru časopisa The Times u svojoj laboratoriji u Sohou. I tada je sve počelo…

Fotografija prvog TV prenosaBaird do tada nije imao mnogo sreće sa pronalascima. U svojim dvadesetim godinama pokušavao je da napravi dijamant grejući grafit, što je jednom dovelo do gadnog kratkog spoja i nestanka struje u celom Glazgovu. Bio je tu i pokušaj plasiranja brijača od stakla, koji je, doduše, bio otporan na rđu, ali se prečesto lomio da bi mogao da dosegne komercijalni uspeh. Izgledalo je da će se ista stvar desiti i sa televizijom kada je pre pomenute demonstracije pokušao da dobije malo publiciteta – urednik vesti Daily Expressa je rekao jednom svom službeniku: “Zaboga, siđi na prijemno odeljenje i otarasi se ludaka koji je tamo. Tvrdi da ima mašinu koja omogućava bežično gledanje na daljinu! Pripazi se, moguće je da ima nož sa sobom!”.

Slika koju je Baird demonstrirao bila je daleko od prihvatljive za današnje pojmove – 30 vertikalnih linija, sa 12,5 sličica u sekundi. No, čovečanstvo do tada nije videlo ništa slično…

Nastavite sa čitanjem… “Evolucija malog ekrana”

Nova televizija

Neki što teraju mak na konac reći će “Nije nova televizija, nego nova televizijska stanica”, ali i oni bi pogrešili…

Nas u kući raduje priča da će nemačka televizija otkupiti jednu domaću televizijsku kuću. To je, pretpostavljamo, jedan od silnih sitnih koraka koje moramo da uradimo na putu ka Evropskoj uniji. S tim da sada, naravno, Evropska unija (ili makar jedan njen deo) treba da uđe u nas, u Srbiju.

Raduje nas i to što se dolazak te televizije ipak odvija polagano i pomalo misteriozno, ali ipak sigurno i odlučno. Svima nam je muka od raznih pompeznih najava, otvaranja (objekata) radi otvaranja i puštanja (u rad) radi puštanja. Neka ovaj dolazak bude stabilan i prosperitetan.

RRA (Rock River Arms) – podjednako ubojitaSvi mi vrlo dobro znamo da je ova nemačka televizija neslavno prošla kada je RRA pre neku godinu dodeljivala nacionalne frekvencije. Nama u porodici je tada bilo pomalo i krivo, ali nema razloga da sumnjamo u odluku RRA – ipak je na njenom čelu, i u čitavoj njenoj komisiji uopšte, skup učenih ljudi, koji objektivno sagledavaju činjenice. No, od tog neuspelog pokušaja ova televizija je, to se vidi, mnogo unapredila svoj program; i po kvalitetu i po organizaciji, čim joj sad RRA dozvoljava ulazak u naš medijski prostor.

Nas sve u kući unapred raduje to što će se nemačke serije i filmovi emitovati i kod nas. Nadam se da im je jasno da je konkurencija ovde velika i da će morati dobro da zapnu, kako bi parirali konkurenciji. Svi mi vrlo dobro znamo koliko su kvalitetni serijali filmova policijske akademije, Betmena, Robokapa, Indijane Džonsa, pa i filmovi Stivena Sigala, koji se ovde kod nas ovih dana po prvi put premijerno prikazuju. Njihov, nemački urednik će morati dobro da se pomuči, kako bi obezbedio kvalitetniji filmski program.

S druge strane nadamo se da će i neke naše serije i filmovi da se emituju i u Nemačkoj. Evo, i komšije se tome nadaju, ali su zluradi. Kažu da to treba da bude naša osveta Švabama za sve što su nam uradili 1914-e i 194-ikoje godine. Ali se ja ne slažem s tim – naša filmska i televizijska produkcija treba da se vidi u svetu, da se vide naši talenti i među plata na televizijinjihovim masama, a ne samo po festivalima. Nisam ja za taj takozvani “odliv mozgova”, nego da se razmenjuju kulturna iskustva i znanja. Da.

I moju decu ću, u stvari, makar ovo najstarije da nagovorim da se zaposli na televiziji. To je idealno mesto za mlade da uče, da komuniciraju, da rade sa novim tehnologijama, pa i na kraju krajeva u ova krizna vremena je bar tu sigurna plata.