Fotografija dana, 14. jul 2011

Ova fotografija je na moj račun. Šta drugo reći, nego – televizija u perspektivi.

Bio je ovo jedan od onih dana kad nisam uradio ama baš ništa pametno. Mogao sam barem da prošetam predveče sa fotoaparatom u rukama, bilo bi nešto pametno. Da sam se provozao biciklom do jedne ruševine koju odavno kanim da slikam. Ama, da sam uradio bilo šta…

A ne da sam gledao onaj glupi film na televiziji.

Vreme mi je za godišnji odmor, izgleda. Biće bolje kad mrdnem iz kuće, što se danas nije desilo.

Bila je skoro ponoć kad sam shvatio da nemam fotku dana. A u tom času sam dremao u fotelji, više gledajući u ekran kroz bocu vode nego što me je zanimao program. I tad mi je došlo da bih mogao da se poigram tim kapima vode na zidovima PET boce. Pala mi na pamet jedna fotka u kojoj su se na sličan način prelamale slike u kapima…

Mišn not akomplišd, jer nisam uspeo da dobijem ono što sam tražio. Ova fotka ostaje samo kao podsećanje da se vratim temi prelamanja slike u kapima vode, mada nisam baš načisto da li ću ovim što imam uspeti da izvedem to što sam zamislio. Ako mi je za utehu, ovo baš i nije bio neki dan za istraživanje fotografija.

Zeebijanci, razni vanzemaljci i ostala žuta štampa

Nisam pratio na televiziji, a novine ne kupujem. Ali, portali su se navukli, pa sad verovatno brišu tragove sopstvene gluposti

Jebali smo čvorka kad nam dođu Zeebijanci...Uglavnom, Tanjug je lansirao vest (link je uklonjen jer više nije aktivan, edit okt.2011), a razni portali po inerciji preneli:

Američki naučnici iz malo poznatog programa “Potraga za vanzemaljskom inteligencijom” (SETI), tvrde da će u novembru vanzemaljci sa planate “Zeeba” napasti Zemlju i da će doleteti sa tri ogromna svemirska broda, preneo je bečki bulevarski list “Esterajh”.

Najveća letelica imaće prečnik od oko 320 kilometara, naglasio je jedan od eksperata SETI-ja Džon Malej.

“Trenutno se tri letelice nalaze kod Jupitera. Polazeći od njihove aktuelne brzine kretanja, oni će do Zemlje stići na jesen ove godine”, tvrdi Malej, a prenosi “Esterajh”.

Prema njegovom mišljenju, letelice će, običnim teleskopima, moći da se vide negde u novembru, kada budu prolazile Mars.

Malej navodi da su naučnici obavestili američku vladu o predstojećoj poseti vanzemaljaca i tvrdi da će od avgusta SAD informisati svoje stanovništvo u vezi mogućeg napada vanzemaljaca.

On smatra da Zemljani mogu da se odbrane od napad svemirskih brodova koji dolaze sa planete “Zeeba”.

Napomena: neko će pomisliti da ja neovlašćeno prenosim agencijsku vest. No, s obzirom na to da ovo nije vest, nego budalaština, ne osećam se odgovornim za krađu ovog teksta sa gorenavedenog linka.

Nagrabusili smo, jer to ipak nisu Zeebijanci.Što reče jedan: kad je neko lud, onda tu nema pomoći. Nisu oni sa planete Zeeba, nego sa planete za čije imenovanje hard disk mog provajdera nije dovoljno velik.

Nisam se trudio da proverim kako stoji stvar u času pisanja ovog komentara. Uglavnom, bilo je vrednih; ja sam za glupost dana saznao na “Svakodnevnica blogu“, a na strani ispod ovog linka ćete videti i uhvaćene slike sa ekrana koje pokaziuju da su barem sledeći pustili ovu “vest” an pasan: B92, 24 sata, Blic, Novosti. Politika je verovatno prespavala vest, po običaju.

Agilno, nema šta: to se sve uvežbalo na vestima tipa “Drombulja dobila pravo da napusti kućni pritvor tokom polaganja ispita”. Tokom polaganja ispita, majko mila, sećate li se toga?

Nego, sad meni nije jasno to oko odbrane. Šta ćemo ako Ameri bankrotiraju, pa ne bude love da nam oči otvore i po svemiru?…

E, moji novinari… E, moji pametnjakovići…

(Via)

Glava 4: Noć

Evo i noći, nad šumom cijelom
nadvi se suton sa modrim velom
Promakne samo leptiri koji
i vjetar noćnik listove broji.
Utihnu šuma, nestade graje,
mačaka divljih oči se sjaje.
Skitnica svitac svjetiljku pali,
čarobnim sjajem putanju žali.
A sova huknu svoj ratni zov:
– Drž’te se, ptice, počinje lov!

Kod lije se baš dobro dernečilo. I omrkoše za trpezom...

(Poema “Ježeva kućica”, Branko Ćopić)

Kako leti jastreb

Dok orao vlada visovima, a soko najbolje deluje na prostranim područjima, jastreb caruje u šumi. Veština manevrisanja je prikazana na ovom snimku u punom svetlu.

 

Posle ovog, možda je malo jasnije kako jastreb uspeva da leti u gustim šumama onako brzo…

Fotografija dana, 13. jul 2011

Večerašnja fotka je prilog za hroniku nekad aktivnog čitaoca…

Čitam nedovoljno. Žrtva sam sopstvene tzv. organizacije života u kojoj se sopstvenim idejama posvećujem tek kad “sve što se mora” bude namireno. A s obzirom na to da sam uvek čitao polako, koncentrisano i sa namerom da ukoračim u štivo, danas najčešće nemam dovoljno snage da čitam bar sat ili dva kad zgrabim knjigu. Ama, i popodnevno čitanje je počelo da mi izaziva dremež: nedostaje mi kondicija.

Današnju fotku sam zamislio kao obavezni motiv knjige koju sam kupio u Novom Saduu ponedeljak, a oko koje se kanim već godinama; to je roman Satanski stihovi Salmana Ruždija. Nekad bi mi za ovakvu knjigu trebalo nedelju dana uz redovne aktivnosti. Danas… Ako je obrstim do kraja leta, biće super. Knjiga kao tema je danas bitna baš zato što sam danas počeo da je čitam… Spasi Bog, pročitao sam celih dvanaest stranica pre nego što sam zadremao…

Kako god, jedva sam izabrao fotku, jer sam preterao u broju ekspozicija. Evo je.

Fotografija dana za 13. jul 2011.

Ništa posebno: beleška, igra svetla (ispod korice se nalazi lampa), varijacija zamračenja, opcije izreza i konačni izbor koji je mogao da bude i drugačiji… Nerd smile Mo’š misliti: mišn akomplišd.

Ako ti misliš ono što ja mislim da misliš…

…onda si ti prilično perverzan tip, govorio je Štakor.

Da baš ne objašnjavam ko je Štakor, jer štakorima se ne bavim u životu, ali ta replika je ostala. Sasvim primerena za ovaj slučaj.

U dve reči: uhvatiću vas na prvu loptu. Nećete ni znati šta vas je snašlo.

Posle ćete shvatiti, ali biće kasno.

Elem:

U dve reči: uhvaćeni ste. Jednom rečju: priznaj! Just kidding

(Via)

Česti zastoji rada bloga

Na moje pitanje odgovornima na strani provajdera zašto mi blog danima zapinje, danas sam dobio sledeći odgovor:

Postovani,
zbog DOS napada na nasim serverima nasi serveri su radili usporeno ali sada se situacija normalizovala.
Nadam se da zbog toga niste imali problema a mi cemo se potruditi da situaciju odrzimo stabilnom.
Hvala vam na vasoj poruci.

Evo kako tehnička podrška mog provajdera vidi mene kao klijenta...Naizgled, iskren odgovor; čak se nisam mnogo potresao zbog činjenice da u prepisci sa klijentima demonstriraju polupismenost. Međutim, nisam ni ja vjeverica. Znate, bio sam i ja nekad administrator nekih resursa na Internetu; ako sam sisao vesla, nisam pojeo čamac.

Dok mi Suština pasijansa ne radi ili radi slabo, Praktikum (koji je ASP orijentisan) radi k’o bela lala, a takođe i nekoliko malih sajtova koje kontrolišem. A takođe, situacija se nije normalizovala.

Na ivici sam da potražim drugog provajdera. Ako se ovo nastavi još 24 sata, mom strpljenju će doći kraj. Istina, nisam planirao da leto trošim na takva pitanja; obaška, propašće mi novac za još osam meseci hostinga, mada je to već manje pitanje. Ali, ako već mora da se desi, bolje je da to bude sad nego posle; letnji meseci su idealno vreme za takve aktivnosti.

Držite mi palčeve.

[EDIT: Četiri puta sam pokušao upload ovog priloga. Osećam da će peti put biti fatalan.]

Prelistavam julski National Geographic

Ovaj broj meračim kao malo koji. Vrag će ga znati zašto je tako. Možda zato što zatičem manje kratkih priloga nego inače?…

National Geographic Srbija, jul 2011.Ponekad se desi da u novi broj zavirim na sajtu, jer tamo sadržaj bude osvežen dan-dva pre nego što se zgotovi distribucija za pretplatnike. Ispada da sam nestrpljiv i da me svrab obuzima od silnog iščekivanja. A onda, kad broj stigne…

Za ovih nedelju dana, koliko ima otkad je stigao, prelistao sam ga deset puta, a do sada pročitao samo jedan od glavnih priloga. Još sam sebi sada navalio neke knjige i pride neke priručnike, pa pravim metež koji mi možda i nije bio potreban… Ali čitanje mi jeste potrebno, jer mi nedostaje u meri kojom bih voleo sebe da počastim.

Ne znam koji mi đavo beše, može biti da je do ovog upravo oslabljenog talasa vrućine, jer ja toplo teže podnosim nego hladno…

Sjajan broj! Izvrsni prilozi, primamljive teme. A fotografije… Ne, drugari, taj film nećete gledati: umeo bih da napišem mnogo o tim fotkama. Mnogo, kažem. Toliko da ne biste imali strpljenja da pročitate sve… No, zna se ritam ovih prelistavanja. Samo da pustim Radio Paradise u pozadini. Idemo.

Nastavite sa čitanjem… “Prelistavam julski National Geographic”

Slučajno odabrani prilozi

Ima već par dana da sam postavio novi vidžet, ali bolje da pomenem, jer mnogo vas šeta po blogu počev od naslovne stranice, pa možda niste primetili.

S obzirom na to da Suština pasijansa u sebi nosi spamerski potencijal od 4,5 priloga na dan (doduše, bar dva priloga na dan idu u red tipičnih dnevnih priloga), ponekad se desi da se neki originalni autorski prilog zaturi u tom nizu. Pre dan-dva sam naišao na dodatak koji formira spisak priloga po slučajnom izboru; naći ćete ga u donjem desnom uglu svake stranice, pod naslovom Slučajno odabrani prilozi.

Traži dole desno...

Možda to nije baš najbolje mesto za takav vidžet, ali nije to toliko ni značajna stvar; čisto ako vam je stalo da provedete minut više u dokolici, prisetite se ponekog starog priloga koji ste davno pročitali ili, ne daj Bože, promašili.

Pade mi na pamet: jedan od bizarnih pokazatelja popularnosti nekog sajta je i njegovo uključenje u spisak zabranjenih na centralnom ruteru firme, da zaposleni ne bi krišom dangubili o trošku poslodavca. Ala bi to bilo lepo kad bi me neki admin pozdravio objavom da je Suština pasijansa došla na takav spisak… Mada, tu bih štetovao, jer se trudim da navučem ovamo baš takve zamlate. Elem, oni što rade za platu, a ljuljaju promaju u radno vreme (da ne kažem “za vreme radnog vremena“), pa još nalaze za shodno da zajebavaju druge uzduž i popreko Veba, najdraži su mi od svih.

Glava 3: Kod lijine kuće

Sunčani krug se u zenit dig’o
kad je Ježurka do lije stig’o.
Pred kućom- logom, kamenog zida,
Ježurka Ježić svoj šešir skida,
klanja se, smješka, kavalir pravi,
biranom frazom lisicu zdravi:
– Dobar dan, lijo, vrlino čista,
klanjam se tebi, sa bodlja trista.
Nek perje pijetla krasi tvoj dom,
kokoš nek sjedi u loncu tvom!
Guskino krilo lepeza tvoja,
a jastuk meki patkica koja.
Živjela vječno u miru, sreći,
nikada lavež ne čula pseći.
I još ti ovo na kraju velim:
ja sam za ručak trbuhom cijelim!
Otpoče ručak čaroban, bajni.
I jež i lija od masti sjajni.
Jelo za jelom samo se niže,
Ježurka često zdravicu diže:
u zdravlje lije i njene kuće,
za pogibiju lovčeva Žuće.
Niže se ručak četverosatni,
zategnu trbuh k’o bubanj ratni.

Lisica dočekuje dragog gosta...

(Poema “Ježeva kućica”, Branko Ćopić)