Malo, hm… avio-akrobatike iznad Velikog kanjona

I dok ja tako čekam hoće li NG stići sutra i hoće li ga novi poštar zgužvati kao što ga je stari poštar gužvao, hajde da se jošte malo pozabavimo naslovnom temom septembarskog izdanja… Uživajte.

Ima jedna stvar koja me fascinira više od svega, i u ovom slučaju i kada beše reč o onim ludacima sa odelima-krilima. Elem, ti ljudi su očigledno spremni da poginu ako nešto krene po zlu, samo da bi zadovoljili svoju strast za letenjem. Meni to govori dovoljno o tome šta se dešava u njihovim glavama dok, bar na čas, prkose prizemlju za koje je ljudski rod predodređen.

Polarna svetlost, ubrzani snimak

Severna polarna svetlost (Aurora Borealis) predstavlja jednu od najfascinantnijih prirodnih pojava. Bio sam u Norveškoj jednom davno, i to u polarnom krugu, ali avaj – tokom polarnog dana; mesec dana noći nisam video; čak se društvo primilo na moju krilaticu “lep dan noćas”… A danju nema polarne svetlosti, ako se dobro sećam lekcije, zbog sunčevog vetra koji “oduva” čestice koje svetle pobuđene magnetnim fluksom.

Pogledajte ovaj snimak; nemojte da vam bude žao četiri i po minuta: nekome je trebala cela noć da bi to snimio.

Tek negde posle dva minuta, shvatio sam da kamera zapravo savršeno prati kretanje nebeskog svoda. Obratite pažnju na zvezde koje se tu i tamo vide – deluju nepomično.

(Tnx NatGeo Srbija via FB)

Dok dlanom o dlan, gotov avion

Ajde-de, nije baš tako brzo, ali čudesni su putevi zapisivanja protoka vremena.

Ovaj time-lapse video zapis prikazuje postupak montaže jednog putničkog aviona srednje veličine. Za manje od tri minuta, steći ćete načelnu sliku o tome koliko posla ima dok se hrpa materijala ne pretvori u tehnički sistem visoke pouzdanosti.

Ovde se ne govori mnogo o pojedinostima, ali me je podsetilo… Gledao sam dokumentarac o montaži one mrcine: Airbus A380 se sklapa u Tuluzu od delova proizvedenih širom Evrope. U priči o konstrukciji krila, rečeno je da tolerancija kostura krila (koje je, inače, dugo oko 36 metara – raspon krila tog aviona je 79,75 m) manja od pola milimetra! Za potrebe izvođenja tak opreciznih radova, napravili su glodalicu sa hodom od 50 m, slično veliku brusilicu i namensku peć za temperovanje. Gde je granica tehnologije letenja, pitam se: najveći avioni u istoriji su prilično slične veličine (pogledajte ovu šemu). Verujem da su granice dostignute, bar kad je reč o tehnici potiska na naftu, što je zasad jedini raspoloživ izbor za komercijalne letove.

Improvizovane scene u filmovima

Ponekad holivudski reditelji demonstriraju svoju moć raspolaganja viškom para tako što puste glumce da serendaju nešto pred kamerama. U slučaju onih koji su savladali metode Stanislavskog, to se ponekad pretvara u legendarnu scenu, poput jednog od najpoznatijih monologa u istoriji filma – “You’re talkin’ to me? Talkin’ to me?…” Znate većHot smile

Neki zamlata je prikupio 25 takvih scena i naglavio ih na jutjub. Bacite pogled.


 

Za neke od ovih filmova nikad nisam čuo. A opet, kao da je bitno da znam… Pogledao bih ponovo, nego mi žao da prekidam Won’t Get Fooled Again na Radio Paradise…

Najveći hitovi teleskopa Hubble

National Geographic se priseća nekih ključnih otkrića čuvenog teleskopa. Bombonica za mene.

Stubovi kreacije: najpoznatija i možda najlepša slika koju je isporučio teleskop HubbleZa teleskop Hubble je rečeno da je jedan od najbolje iskorišćenih instrumenata u istoriji nauke. Možda nikada nije naglas rečeno, ali izvesno je da je, takođe, reč o najpopularnijem uređaju u istoriji nauke, ne samo kad je reč o oduvek privlačnoj disciplini čitanja zvezda. Danas Hubble radi punom parom i dalje, iako je lansiran još 1990. godine. Smešten u orbiti na visini od 569 km iznad Zemlje, ovaj izvanredni optički uređaj je oslobođen problema smanjenja performansi zbog stanja u atmosferi (prašina, refleksija, svetlosno zagađenje, itd.). Više puta popravljan i unapređivan, teleskop je svaki put davao sve bolje rezultate osmatranja, gde su slike udaljenih maglina i galaksija izvesno najspektakularnije.

Teleskop Hubble; fotografija je izrez veće fotke preuzete sa sajta hubblesite.org.

Zahvaljujući valjanom unapređivanju optike, kamera i prateće elektronike, teleskop sad pruža bolje rezultate nego ikada pre. No, četvrto servisno održavanje, obavljeno šatl-misijom STS-125 u maju 2009. godine, poslednji je takav zahvat. Tada je Hubble poslednji put unapređen; sledeća misija, kad god se bude desila, poslužiće da se legendarni teleskop spusti iz orbite, najverovatnije uz kontrolisano sagorevanje u atmosferi.

Nastavite sa čitanjem… “Najveći hitovi teleskopa Hubble”

Ponovo radi džuboks! Ponovo radi džuboks!…

Lagan dan, opuštencija prvi put posle ko zna koliko vremena, čak i dremka na Suštini pasijansa. Vreme je za malo muzike, a?

U potpuno opuštenom maniru, rad sam da podelim sa vama nekoliko numera. Jedino im je zajedničko to što su do mene došle kao preporuke prijatelja u čiji muzički sud verujem, čak i ako nam se ukusi ne slažu u potpunosti.

Prva numera je neverovatna živo odsvirana krljačina kakvu odavno nisam čuo: kanadski acid-folk grupa Lee Harvey Osmond je ekipa vredna pažnje. Ako volite ovakvu muziku, predlažem da malo pročačkate fonografije članova grupe; mogli biste se veoma iznenaditi. Preporuka starog lisca, Žikice Simića, putem fejsbuka.

 

Auh!…

Nastavite sa čitanjem… “Ponovo radi džuboks! Ponovo radi džuboks!…”

Astronomski sat u Pragu

Jedan od tri najstarija astronomska sata, a jedini od ta tri koji još uvek radi, prošle godine je proslavio 600. rođendan…

Ako ste bili u Pragu, a niste videli astronomski sat na tornju na sred Staromjestskih namjesti, to je isto kao i da niste bili tamo. Nema veze, otići ćete ponovo i sledeći put obratiti pažnju.

Nego, uključite ovo u HD režimu, pustite preko celog ekrana i – uživajte.

Komentar je, kanda, izlišan.

Više o astronomskom satu u Pragu pročitajte ovde (sorry: samo engleski).

Dokaz izvučen iz filma

Nova dimenzija legendarnog Kjubrikovog filma: scena se koristi kao dokaz na sudu!

Steve Jobs se povlači. Opet. Možda je poslednji put.Najaktuelnija priča koja se tiče kompanije Apple Inc. je ona o povlačenju Stiva Džobsa sa kormila firme. Pa dobro, baš me briga za to. Čovek je ispunio svoju viziju, očigledno, uspeo je da prenese kult ličnosti u kult tehnike – a Mac evangelisti mi ponekad zaista izgledaju kao sledbenici kulta, samo im još fale “Kula stražara” i marketing od vrata do vrata – i to će biti tako kako će biti.

Želim dobro zdravlje čoveku. Nadam se da će uspeti da ga kupi svim onim i te kako zarađenim novcem. U Americi drugačije ne biva: ko može da plati, preživi.

Harizma Stiva Džobsa je jedno, a paranoja kompanije sasvim drugo. Mnogi su primetili neverovatno nervozno ponašanje kompanije Apple Inc. na sve teme koje iole bacaju mrlju na njihov principijelni stav da mora biti onako kako oni kažu, i to, po mogućstvu, tako da se načini slika kako je svet počeo baš tako što je Apple nešto smislio.

Prvi miš Douglasa Engelbarta; prototip iz 1963. godine.Džabe se Apple upinjao da objasni kako je Microsoft maznuo interfejs za Windows sa Mac OS platforme, kad danas i deca znaju da je miša prvi napravio Douglas Engelbart, a da je grafički interfejs prvi put stvoren u Xerox PARC laboratoriji (a Apple ga je, doduše, prvi primio kao koncept). A sve posle toga: već viđeno, braćo, u svim sferama industrije – i ne samo industrije. Svi liče kao jaje jajetu i najbolji nije nužno i najuspešniji (ako ne verujete, pokušajte da gledate i slušate MTV jedno popodne i biće vam jasno).

Ali, Apple je svesrdno preterao nakon što je tražio zabranu prodaje tableta Samsung Galaxy Tab. Navodno, Samsung je maznuo koncept koji je Apple prvi pružio kroz svoj iPad. Srećom, ova budalasta parnica je okončana spektakularnim kajlovanjem: predstavnik kompanije Samsung je na ročištu prikazao insert iz filma 2001: A Space Odyssey (1968) Stenlija Kjubrika u kome se lepo vidi da Boumen i Pul koriste tablete dok jedu; jedna gleda vesti, drugi čita novine.

Dr. David Bowman (Keir Dullea)
Dr. Frank Poole (Gary Lockwood)

To je, kažu dežurne tračare, bilo sasvim dovoljno da se tužba odbaci: Stiv Džobs je u to doba imao samo trinaest godina i teško da bi se moglo reći da je ideja o tabletu njegova.

Windows 95: kao da je bilo juče

Na današnji dan pre šesnaest godina, bili smo svedoci najveće marketinške kampanje u istoriji široke potrošnje. Sećam se dobro te stihije.

24. avgusta 1995, objavljen je Windows 95, čime je započeto novo poglavlje u primenjenom računarstvu.

Loading Windows... Loading... Loading... Loading.... Loading.... Lo...

Sad bih ja vama mogao da pričam o tome dan i noć, ali zarekao sam se da se neću baviti idiotskim temama na Suštini pasijansa – a računarstvo je svakako idiotska tema. Pominjem to, stoga, da bih zabeležio jedan kulturološki bitan trenutak u istoriji primenjene tehnologije. A Windows k’o Windows, mo’š misliti… Malo sam ga koristio, pa sam prešao na Windows NT.

Zato je prikladno da vam ispričam vic.

Nastavite sa čitanjem… “Windows 95: kao da je bilo juče”