Vreme smrti, vreme istine

smrt, potpuni prestanak životnih procesa koji se, najzad, dešava svim živim organizmima. Stanje ljudske smrti je oduvek bilo zamagljeno misterijom i sujeverjem, pa njeno precizno određenje ostaje kontroverzno, razlikujući se u zavisnosti od kulturnih i pravnih sistema. Encyclopedia Britannica, internet izdanje.

istina, u metafizici i filozofiji jezika, osobina rečenica, tvrdnji, verovanja, misli, ili predloga izrečenih, u svakodnevnim raspravama, tako da odgovaraju činjenicama ili da ustanove činjenično stanje. Encyclopedia Britannica, internet izdanje.

Prvi rimski car, AvgustOd starih nam je Latina ostanula izreka De mortibus nihil nisi bene, koja se obično prevodi O mrtvima sve najbolje, a zapravo znači O mrtvima ništa sem dobro. Ova izreka implicira da se o ljudima posle njihove smrti uvek ima šta loše reći. I to je u stvarnom svetu tačno. Uvek će se naći neko, pa makar gonjen pizmom, ko će imati i umeti da baci kamen; u krajnjem slučaju naći će se već kukavica koja će o pokojniku izreći stvari koje za njegovog života nije smela. Ova nas izreka, u smrti, sve izjednačava. Dobre i loše, grešne i bezgrešne, velike i male.

Nastavite sa čitanjem… “Vreme smrti, vreme istine”

Utovar nedeljom, 3. novembar

Nemam snage da se neprekidno nosim sa glupošću.

bullAli to svakako ne znači da ću popustiti. Jer popuštanje je trenutni poraz. Samo mi treba čas da udahnem vazduha, da malo gledam svoja posla, da se odmorim od praznog hoda i da nađem zadovoljstvo u privremenom odricanju od informacija. U međuvremenu, paziću, jer što reče Toda, istorija upravo jede pasulj… To je dobro, jer to je čas da pomislimo na one koji su se zavukli u šupak istorije i čekaju da prođe opasnost…

Zato, ovog puta bez teških tema u uvodu. Što reče Pikaso: “znate, ponekad je bik ipak samo bik.” E, pa to je to: ovaj utovar će biti samo utovar.

Izvolite.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 3. novembar”

The Daily Show with Stephen Colbert iliti Među nama

demokratija, bukvalno, upravljanje naroda. Termin je izveden iz grčkog dēmokratiā, koji je iskovan od dēmos (“narod”) i kratos (“upravljati”) sredinom petog veka pne, da ukaže na političke sisteme koji su tada postojali u nekim gčkim gradovima-državama, posebno Atini. Encyclopedia Britannica, internet izdanje

Svake nedelje od ponedeljka do četvrtka – ako Ognjen ne vozi bicikl, ne ide u bioskop, nije na rođendanu, ne kupuje poklon za rođendan, ako nije u parkiću ili shvatilistevećpoentu – od 19:00 do 20:45 eto mene pred malim ekranom TV prijemnika (zaista nije veliki za današnje standarde, jer dobrastara&prokletadaje katodna cev ugrađena u Siemensa nikako da crkne, a pre smrtnoga časa gospoja ni u ludilu neće da promišlja TV 2.0), priključenog na dnevnu dozu hrane za mozak – dr Haus, The Daily Show with Jon Stewart, i The Colbert Report.

Džon Stjuart razmišlja o Ivici Dačićustewartt

Nastavite sa čitanjem… “The Daily Show with Stephen Colbert iliti Među nama”

Iskreno pismo Ministarstvu odbrane: odBlokirani komentari ili O besu

„Emocije“, pisao je Aristotel (384–322 pne), „jesu sva ona osećanja koja tako menjaju ljude da utiču na njihova rasuđivanja, a koja su takođe pratioci bola ili uživanja. Takva su bes, sažaljenje, strah i slične, kao i njihove suprotnosti.“ Encyclopaedia Britannica, Internet izdanje.

Plač i otpor koje odojčad ispoljavaju prilikom oduzimanja omiljene igračke ili prekidanjem neke zanimljive aktivnosti mogu se nazvati bes. Encyclopaedia Britannica, Internet izdanje.

Po objavljivanju mog teksta Iskreno pismo Ministarstvu odbrane Suština Pasijansa je doživela do sada nezabeležen broj poseta – kako nas domaćin Dragan Grbić obaveštava, 3500 ljudi je u roku od tri dana pročitalo tekst. Razvila se i emotivna rasprava, koja je potvrdila gorenavedeno Aristotelovo mišljenje: kada je bes pokuljao, razum se povukao. I dok je pojedine komentatore bilo moguće „dozvati pameti“, drugi su potegli jedine argumente sa kojim se ne može raspravljati, a to su neobuzdan bes i pretnje nasiljem. Takvi komentari su, naravno, blokirani – ali ne i zaboravljeni. Ovaj tekst jeste odgovor svim ljudima koji su ikada pomislili (i koji će ikada pomisliti) da se besom i nasiljem može razrešiti bilo koja situacija.

Nastavite sa čitanjem… “Iskreno pismo Ministarstvu odbrane: odBlokirani komentari ili O besu”

Utovar nedeljom, 27. oktobar

Ova histerija mi ide na ganglije. Pogotovo mi smeta što dani prolaze, a da niko ne kaže naglas kako jeste, a kako nije.

Uzgoj GMO može da se zabrani i to je lako. Uvoz i distribucija ne mogu da se zabrane. I to je tako, ako ima ikoga da razume značenje...Nemam potrebe da objašnjavam išta: jedina razlika između mene i histeričnih je u tome što nisam odmah počeo da vičem tako da ne čujem sve što ima da se kaže na temu zahteva WTO da dozvolimo PROMET (NE proizvodnju, nego samo promet) namirnicama koje sadrže komponente od genetski modifikovanih organizama.

Uzgoj GMO može da se zabrani i to je lako. Uvoz i distribucija ne mogu da se zabrane. Uostalom, jedina razlika u odnosu na danas će biti da će hrana koja sadrži GMO komponente morati da bude upadljivo obeležena. Pa ćete lepo moći da je izbegnete, što sad ne možete, jer ne znate gde je ima.

Da li vam to smeta?

Jebote, probudite se već jednom.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 27. oktobar”

Utovar nedeljom, 20. oktobar

Šta je sledeće? Kristalne noći?

Posle vesti o onoj gadosti koja se desila kad je jedan zalutali aparatčik odlučio da lojalnost pruži onome ko ne treba da se pita o modernoj umetnosti, pa zatražio cenzuru jednog angažovanog umetničkog rada (koji je, uzgred budi rečeno, fenomenalan), javili su se razni da reaguju.

Prvo se bune protiv umetnika. Onda ih prozivaju. Posle ih privode. Pa ih ekplicitno hapse. Pa ih ubijaju. Već viđeno, Fagelju, jade ljudski. I zato nećemo dozvoliti to petparačko sranje koje prodajete kao brigu za obične ljude.

No, najluđi detalj je onaj o izostanku nekakve jebene procedure, zbog čega je taj Fajgelj, jeb’o ga ko ga postavio na to mesto, navodno sam, posle navodno neprospavane noći, odlučio da zahteva da se jedan rad skloni kako bi bili zaštićeni oni koji, fakat, na likovne izložbe ne dolaze:

Прекјуче се у Културном центру појавила изложба студената Академије, мимо процедуре, тако да нико није знао садржај до последњег тренутка. Један од радова је представљао фигуру распетог Исуса, ког већина грађана поштује као Бога.
Тражио сам мишљење о раду од свих ауторитета до којих сам стигао: аутора, професора, верника, обичних грађана. (…)
Одлука је била тешка, али одлучио сам да заштитим обичне људе, који у уметничком делу ипак виде и оно очигледно, ”Исуса који граби паре”. Одлучио сам да не дозволим ризик да већина грађана буде увређена и обесправљена и да још мора да плати за то. Јер та иста већина, која се изјашњава да верује у Исуса, је и главни извор финансија Културног центра.

Kakva demagogija, jebote. Pršti od demagogije.

Naravno, kompletna ekipa koja je spremila izložbu, jer ona je bila kolektivna, odlučila je da otkaže učešće, jer u uslovima kad jedan ljubitelj uštirkanog razmišljanja arbitrarnom odlukom krene da kroji kapu pod demagoškim izgovorom “zaštite običnih ljudi”, i još poručuje umetnicima kakvi treba da budu, nema govora o angažovanoj umetnosti.

I, ako smem da primetim, nema više slobode u svom osnovnom značenju.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 20. oktobar”

Једна од пре: банатска литица

-То је на оној низбрдици пре кривине.-Којој низбрдици?
– Ма знаш… осети се штогод кад идеш бициклом оданде.
– А, то…

Док сам фоткао Фуџиславом, имао сам обичај да га држим у колима и активирам кад год ми се на семафору укаже нешто времена. Дође згодно, јак зум, изоштрава скоро одмах, дугмиће знам напамет, само нанишаним и шкљоцнем, без много тинцања. Требало би смислити име за тај жанр, нешто као скраћеницу “како сликати успут кад већ не можеш да станеш где хоћеш, а немаш ни кад”. Могло би ту да се наклапа и о уметнику који превазилази ограничења све држећи их се, и о уметничком изразу који налази путиће куд ће да се искаже, и бла бла, а да не заборавим и трућ. Укратко, тешко је фоткати и возити у исто време па још и добро. Јесте, развио сам нешто рефлекса и направио нешто занимљивих снимака, ал’ сам исто тако који пут замало пропустио зелено или кренуо ка јендеку и, најчешће, снимио тону шкарта.

А онда ме нешто кренула карта… добио сам возача. Натакао дугу цев и од куће до баште распалио серију, отприлике по сећању, шта сам све оно хтео да снимим. Као и оно са родама, буде гомила неоштрих снимака јер се изоштрава ручно а мрда се. Ова је успела баш онако како сам замишљао.

(велика)

Nastavite sa čitanjem… “Једна од пре: банатска литица”

Nobelova nagrada za fiziku 2013. godine

Šta imaju zajedničko Kraljevska švedska akademija i vlada Republike Srbije?

Osmog oktobra 2013. godine Švedska kraljevska akademija je objavila da je Nobelovu nagradu za fiziku dodelila dr Fransou Engleru i dr Piteru Higsu za teorijsko otkriće mehanizma koji doprinosi našem razumevanju porekla masa subatomskih čestica, a koji je nedavno potvrđen otkrićem predviđene fundamentalne čestice tokom eksperimenata ATLAS i CMS u CERN-ovom Velikom Hadronskom Sudaraču.

Higsov bozon u eksperimentu CMS

Za neupućene, veoma kratko objašnjenje. Problem glasi: šta je to što čini da imamo masu? Laureati su zamislili da čestice (zvane Higsovi bozoni) postoje svuda i tvore nekakvo subatomsko blato kroz koje se kreću ostale čestice, a koje čini otpor kretanju. Taj otpor uočavamo i zovemo masa. Neke čestice prolaze teže (kao Gimli), pa nam izgleda da imaju veću masu. Druge čestice prolaze lakše (kao Legolas), pa nam izgleda da imaju manju masu. Jedna čestica, zvana foton, nosilac elektromagnetskog zračenja, uošte ne oseća ovaj otpor i stoga ona uopšte nema masu, i shodno tome, mora da se kreće brzinom svetlosti. E, te čestice koje grade blato su prošle godine detektovane, dokazano je da postoje.

Pošto vam objašnjenje nije pomoglo, evo muzike:

Nastavite sa čitanjem… “Nobelova nagrada za fiziku 2013. godine”

Utovar nedeljom, 13. oktobar

Taj što je izmislio tu priču o biku koji plače na vratima klanice ima da zgrne silne pare kao kreator političkih predizbornih kampanja.

Međutim, na stranu plačipičkaste priče o bikovima i tretman volova u medijskom prostoru. Mene zanima jedna stvar i voleo bih prost odgovor: da li se pripadnici policije makar periodično upućuju na psihijatrijske preglede? Recimo, jednom u dve godine? Verujem da bi to bilo dovoljno, ali neki profesionalac će već znati bolje. U samo nekoliko dana, tri slučaja iz crne hronike (1, 2, 3), vinovnici su policajci.

Šematski prikaz Plana Koji Nas Vodi U Bolje SutraU međuvremenu, Lazica je već opevan u lirskoj, epskoj i, pogotovo, klozetskoj poeziji srpskog naroda nakon što je obelodanio Plan Koji Nas Vodi U Bolje Sutra. Siroti Lazica, nije na velikim školama učio, a ovde mu niko nije skrenuo pažnju, da su takvi planovi već viđeni. Drugim rečima: ako smo i jebali čvorka, kao što jesmo, makar će to biti kopulacija kojoj ćemo pristupiti sa debelim iskustvom.

Ni prva ni poslednja.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 13. oktobar”

Utovar nedeljom, 6. oktobar

Nije duhovito kad skontaš da je i jedan od tvojih omiljenih sajtova zapravo deo one iste imperijalne strukture koja voli da porobljava ceo svet…

Američka administracija je izvela nešto što se zove federal government shutdown. Prosto, nema budžeta, ergo nema para, ergo nema troškova. Nema troškova i tačka. Rade vitalne funkcije države – i to je to.

Stade i NASA - ovako im izlgeda sajt u vreme pisanja ovog priloga...

I baš me zabole za američku državu, ako ćemo pravo. Nego mi krivo: sajt agencije NASA je suspendovan. A čuju se i glasine da zaposleni ne mogu da uđu na svoja radna mesta. Misije su suspendovane, a šta rade sonde na Marsu bez kontrole, đavo će ga znati.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 6. oktobar”