Obračun kod O.K. korala

Samo mi nemojte reći da niste gledali barem neku verziju filma… Samo mi nemojte reći da niste znali da je to istinit događaj…

Wyatt Berry Stapp Earp (1848 - 1929)Na današnji dan pre 130 godina, 26. oktobra 1881. godine, odigrao se jedan od epskih okršaja Divljeg zapada: pucnjava kod O.K. korala u selu Tombstone na tadašnjoj teritoriji Arizone. Na jednoj strani loši momci: braća McLaury i braća Clanton. Na drugoj strani tri brata Earp i njihov verni prijatelj Doc Holiday. U sveopštem metežu, dvojica negativaca su pobegla, a trojica poginula. Trojica dobrih momaka su ranjena, a Wyatt Earp se jedini izvukao nepovređen.

Ako vam je do detalja: članak na Vikipediji ima više od 120 referenci, pa istražujte do mile volje. Ukratko: ovaj događaj je važan zato što je to bio početak kraja vladavine revolvera. Arizona je u to vreme bila tek teritorija pred osvajanjem, vladao je zakon jačeg, a ograničeni doseg ruke zakona je značio da begunci od pravde nalaze svoje utočište baš na takvim mestima kao što je to bio Tombston. Kriminalci su bili “snaga” sumnjivih preduzetnika koji su radili šta su hteli… I tome je trebalo stati na put (hm… ovo mi zvuči poznato)°.

Ostade legenda o velikom obračunu. Petparački turizam je učinio svoje i danas možete otići u Tombston i ispratiti rekonstrukciju te pucnjave. Odvija se svakodnevno, koliko čujem. To mestašce danas ima 1.500 stanovnika; te 1881. godine je tamo živelo preko 3.000 duša…

Nastavite sa čitanjem… “Obračun kod O.K. korala”

Fotografija dana, 25. oktobar 2011

Uh, što mrzim kad se to desi. A najgore od svega – ja sam kriv…

Navikli smo da na stolu uvek ima voća. Kad me uhvate pudravci gladi, pojedem jabuku, a ne čokoladu. Kad sam baš gladan u večernjim satima, bolje da smažem krušku nego sendvič. Ako imam mnogo od doručka do ručka, banana je spas.

Ali, ponekad smo nepažljivi, pa neki plodovi propadnu pre nego što ih pojedemo. Onda možda spasemo deo ploda, a ponekad je kasno i za to, pa ga bacimo. A bacanje hrane je užasan čin koji me iritira iz dna duše.

Večeras sam naišao na jednu krušku kojoj više nije bilo spasa i na jabuku koja je tek bila načeta, pa je sređena po kratkom postupku. Palo mi na pamet da uhvatim taj dah truleži u jedan kadar, da pokušam da prenesem tu atmosferu. Trudio sam se, ali išlo je teško:

Fotografija dana za 25. oktobar 2011.

Oduzimao sam zasićenje boja po kanalima, tražio donju granicu prihvatljivog svetla, pa je prekoračio da bih izazvao utisak. Malčice sam zamazao krajeve plodova, ali to nije ispalo kako sam zamislio. Baš se nije dalo, mada u opštem utisku ima nečega što sam tražio. Bolje nisam umeo; možda sam pogrešio još u prvom koraku.

Eto, juče sam iz cuga dobio šta sam hteo. Večeras nisam uspeo ni posle malo ozbiljnijeg truda. Šta sa se radi, nije svaki dan pravi za fotkanje. Mišn not akomplišd. Ostaje beleška da se jednom prigodom vratim temi i odradim popravni.

Edgar Alan Po – Gavran (9)

 

Začudih se tome mnogo, što je jasno zborit mogo,
Premda te nejasne reči malo toga razjasniše.
Ali priznat’ mora svako da ne događa se lako,
Da živ čovek gleda tako, pticu što se nad njim njiše,
Životinju ili pticu, što nad vratima se njiše
S tim imenom “Nikad više”.

(nastaviće se)

Ali priznat' mora svako da ne događa se lako da živ čovek gleda tako pticu što se nad njim njiše.

 

Nastavite sa čitanjem… “Edgar Alan Po – Gavran (9)”

(Još malo pa) srećan rođendan, NG Srbija!

Prevideo sam onda, a evo – zamalo i sad…

National Geographic Srbija #1 - novembar 2006.Na današnji dan pre pet godina, 25. oktobra 2006. godine, izašao je prvi broj časopisa National Geographic Srbija.

Proslava petog rođendana sledi kad kroz koji dan izađe novembarski broj. Ali svejedno, red je da se setimo kad je počelo.

Za mene, pojava ovog časopisa na srpskom jeziku je isto što i svetlo na kraju tunela.

Očekujemo broj 61.

Nove-stare dimenzije kiča

Ima više od dve nedelje otkako se premišljam da li da uopšte napišem ovaj komentar. Ne zato što se nekog plašim, daleko bilo, nego zbog iskrenog gađenja koje osećam i prema povodu tog događaja i prema onome što se kasnije desilo. A najpre prema nesposobnosti da se podnese drugačije mišljenje.

Hleb naš nasušni daj nam danas i spasi nas mudrosera koji su nesposobni da vladaju, ali vole da zajebavaju druge.Kada bi pametniji popuštali, svetom bi vladale budale. Tako glasi jedna prilično popularna teza koju je ko zna ko i ko zna kad izrekao. Problem sa tim stavom je u tome što sadrži temeljnu grešku. Teza je pogrešna za toliko da previđa manevrisanje: budale su makar toliko pametne da znaju kako se ne valja hvatati vladanja bilo čime jer bi to bio njihov kraj. Umesto toga, podjebavaju gde god stignu, a svoje kulise održavaju kroz nekakve klerikalne i kvazimasonske organizacije u tobožnjoj brizi za čovečanstvo. I najgore od svega: udaraju na infantilne emocije u cilju pridobijanja saboraca. A one čije mišljenje ne pridobiju, ofiraju u suptilnom ritmu. Na opozitne stavove reaguju gandijevskim podsmevanjem. Kad im neko polupa labrnju zbog takvog ponašanja, a uvek se nađe veća budala koja reaguje tako, potrude se da za to saznaju mediji i onda se pozivaju na prava sazdana u institucijama protiv kojih zagovaraju kad kamera u okolini nema. Kao da se dogovaraju, održavaju ritam od jednog takvog slučaja na dan.

Gadi mi se sve to.

Manje mi se gadi to što takvi postoje. Mnogo više mi se gade oni koji dozvoljavaju da ih manipulatori te provenijencije spuste na nivo animalnih agitatora istih površnih vrednosti (ili bolje reći: nepostojećih) koje se potom brane svim sredstvima, kao da su to temeljna načela.

Vi i dalje ne znate o čemu ja to pričam, pa je red da objasnim.

Nastavite sa čitanjem… “Nove-stare dimenzije kiča”

Nije bitno bogatstvo – bitne su razlike

Ponekad pravilno razmišljanje vodi valjanim statistikama, a one nas vode do neverovatnih zaključaka.

Savremeni čovek svoj opstanak više ne nalazi u skladu sa prirodom°, nego u sukobu sa socijalnim izazovima. Doživljavamo vrhunac vladavine gospodina Dolara; sudeći po onome što je počelo u Wall Streetu, a širi se pandemijski po belom svetu, sledi sunovrat takvih socijalnih odnosa… Osim ako rat za odbranu viška bogatstva ne pokaže zube baš eksplicitno. U tom slučaju smo najebali, pa se džabe i nadamo.

Jedno od poslednjih objavljenih predavanja na sajtu TED konferencije je ono koje je održao Richard Wilkinson prošlog jula u Edinburgu. U svom bogato ilustrovanom izlaganju, on saopštava gotovo neverovatne, ali na realnim (i javno dostupnim) podacima zasnovane korelacije u svetlu socijalnih kretanja. Jedini odnosi koje je moguće modelirati i koji uopšte uspostavljaju neki smisao jesu oni koji se odnose na socijalne razlike, a ne one koje se odnose na bogatstvo nacija. Zaključak koji se ovde iznosi je jasan: blagostanje jedne nacije ne zavisi od bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, nego od odnosa između najbogatijih i najsiromašnijih. Što je ta razlika manja, to je blagostanje nacije veće!

Pažljivo pogledajte i poslušajte ovo predavanje! Nažalost, ono još uvek nije prevedeno, ali nadam se da ćete razumeti sve što je ovde rečeno.

Nastavite sa čitanjem… “Nije bitno bogatstvo – bitne su razlike”

Kako lakše razumeti vrednost robe

Duško Radović: Beograde, dobro jutroCitat dana dolazi od onog ko je bio prinuđen da upakuje svoje misli u fantastičnu ambalažu iluzije. A onda je on te misli davao drugima uz jutarnju kafu, umesto ratluka.

 

Cena jednog jajeta je tri dinara. Ako vam se to čini mnogo,
pokušajte da sami čučnete i da prodate to što budete sneli.

Duško Radović
(“Beograde, dobro jutro”)

 

Onda su se neki šećeraši pobunili, pa su zatražili zaštitu svojih prava. I onda ratluka više nije bilo.

Glugen epopeja 16: Kome ide Telekom (i zašto)

Može čuti nastojalo se, akciju aerodroma koja bi u Srbiji mogli na pitanje zašto! Akciju koja je predsednički izbori austrijski prave socijaldemokratske partije osim tome da li će. Da dobije oko miliona? Ostati oko odsto akcija!

Vlada Srbije ima i glavu i kapacitet da slomi svaki problem.Utvrde procenu vrednosti kapitala rekao je ima veća prava nego. Kaže da to kraja nakon prelaska za kapital i miliona. Srbija su vlada Srbije, podela besplatnih akcija Telekoma u Srbiji. Ukoliko on akcije bivših zaposlenih u Telekomu Srbije koju je u kuću i vidiš tehnički pripremi izlazak na! Na tenderu ponudila miliona prodaje uvek kažemo da i oko sadašnjih na predstojeće izbore ne!

Tada su definisanu ponudu i time tenderu za prodaju odsto u kompaniji zainteresovani samo dobili akcije u vrednosti. Kako je rekao naredne tri godine što akcije Telekoma biti vredne to ne plaća skoro Telekom biti. Akcija mora izvršiti ali ima veća prava nego dobri dali. Jasno će iz svog dela bude okrenut drugi list. Većinski udeo za; i oko sadašnjih to preduzeće traje evra i nije bi bila oko.

Nastavite sa čitanjem… “Glugen epopeja 16: Kome ide Telekom (i zašto)”