Digitalizacija
Grane primenjene fizike oblikovale su savremeni svet. Nobelova nagrada iz fizike za 2009. godinu dodeljena je za dostignuća ne iz fundamentalne fizike (elementarne Äestice i sl.), već za dve oblasti primenjene fizike (optike): optiÄka vlakna i optiÄki digitalni senzori (CCD). NaÅ¡ život je postao nezamisliv bez elektronike, komunikacija i kompjuterske tehnike. Sve te delatnosti su suÅ¡tinski digitalizovane.
Digitalizacija je proces koji se bazira na tzv. diskretizaciji. Mogli bismo da damo link ka
Wikipediji, ali je bolje da ovde napiÅ¡emo definiciju diskretizacije: to je pridruživanje neprebrojivog skupa prebrojivom. A sad da objasnimo: trenutno kroz vaÅ¡ stan prolaze talasi koji nose informaciju o televizijskom programu Televizije Pink, Grand Parada i sve ostalo. Taj talas može da ima bilo koju jaÄinu, Å¡to zavisi od toga koliko ste blizu predajnika i koliko ima prepreka izmeÄ‘u vas i predajnika. E, ako bismo zabranili talasu da ima bilo koju jaÄinu, već ga naterali da može da ima samo jaÄine od npr. 0, 5,10,15 i 20, mi bismo ga time diskretizovali. I to viÅ¡e ne bi bio talas sa klasiÄnim brdima i doljama, već pre bi liÄio na stepenice. Ovaj Å¡tos možemo da obavimo po jaÄini (amplitudi), i/ili u vremenu. Ako ga obavimo i po jednom i po drugom, dobijamo skup taÄaka: digitalizovani signal.
Nastavite sa čitanjem… “Kako biti obrazovaniji od Galileja? (IV)”
